Problemi kvaliteta zraka sa kojima se suočava Bosna i Hercegovina posebno su izraženi u gradovima i centrima privrednih aktivnosti. Industrija energetike, saobraćaj, kao i korištenje fosilnih goriva i uglja u domaćinstvima, doprinose lošijem kvalitetu zraka u svim aglomeracijama i gradskim područjima, sa direktim negativnim uticajem na javno zdravlje i okoliš. Pored ovih standardnih izvora zagađenja, na kvalitet zraka na teritoriji cijele zemlje dodatno nepovoljno utiču i sve učestaliji požari i eksplozije na sanitarnim i divljim deponijama koje nastaju kao rezultat nedovoljno dobrog upravljanja deponijama i otpadom uopšte.

Historijski posmatrano, prvo pitanje koje je u oblasti zaštite zraka bilo predmet regulisanja jeste problem zagađenja sumpor-dioksidom i suspendovanim cčesticama. Kao odgovor na to je 15. jula 1980. godine donesena Direktiva Vijeća Evropske ekonomske zajednice 80/779/EEC, koja je bila na snazi sve do 2005. godine. Odnosila se na granicčne vrijednosti za kvalitet zraka i vrijednosti za sumpor-dioksid i suspendovane cčestice. Kasnije su se javila pitanja u vezi sa kiselim kišama, odnosno borba protiv zagađivanja vazduha određivanjem graničnih vrijednosti za emisije kao i ograničavanje emisija zagađujućih supstanci iz velikih postrojenja za spaljivanje. Nakon kiselih kiša u prvi plan je došao razvoj legislative u domenu zaštite ozonskog omotača, ograničavanja emisija ugljen-dioksida i oštećenja šuma atmosferskim zagađenjem.

Od 2005. opšti okviri politike EU u oblasti kvaliteta zraka definisani su u šestom akcionom programu u oblasti okoliša. Tematska strategija o zagađivanju zraka (Thematic Strategy on air pollution) [SEC(2005) 1132] [SEC(2005)1133], kao ključni strateški dokument EU u ovoj oblasti, definiše ciljeve za smanjivanje koncentracija zagađujućih materija. Osim toga naglašava značaj zakonodavnog rješenja regulisanja u borbi protiv zagađivanja na dva osnovna načina: unapređivanjem zakonodavstva u oblasti okoliša i korz integraciju pitanja kvaliteta zraka u relevantne politike. Ova strategija je jedna od sedam strategija čija izrada je predviđena Šestim akcionim programom i prva koja je formalno usvojena od strane Komisije. Strategija je zasnovana pretežno na istraživanjima koja su sprovedena u okviru Clean Air for Europe – CAFE Programa.

Najznačajniji propis za implementaciju šestog akcionog programa EU o okolišu u sektoru kvaliteta zraka je Direktiva 2008/50/EC o kvalitetu ambijentalnog zraka i čistijem zraku za Evropu (CAFE direktiva), koja postavlja standarde kvaliteta sa ciljem zaštite zdravlja ljudi. Svi ostali propisi u sektoru kvaliteta zraka, uključujući i kontrolu emisija iz mobilnih izvora i poboljšanje kvaliteta goriva, podržavaju postizanje standarda kvaliteta definisanih u ovoj Direktivi. Ona predstavlja scenario kvaliteta vazduha u pogledu: finih čestica (Particular Matter-PM), ’’lošeg’’ ozona u nižim slojevima atmosfere (Ground level ozone), acidifikacije (Acidification) (posljedica acidifikacije su kisele kiše) i eutrofikacije – cvjetanja vode (Eutrophication). CAFE Direktiva i Direktiva o trgovini emisijama 2009/29/EC identifikovane su kao dvije direktive koje imaju najveći prioritet u sektoru. Obje direktive uvode nove zahtjeve, poput informisanja javnosti na dnevnoj osnovi u slučaju CAFE Direktive i praćenje i izvještavanje o trgovini emisijama evropskom registru u slucčaju Direktive o trgovini emisijama.

Važna veza kvaliteta zraka je sa sektorom industrijskog zagađenja, gdje nova Direktiva o industrijskim emisijama (2010/75/EU) sada obuhvata i Direktivu o nacionalnim kvotama emisija (National Emission Ceilings Legislation 2001/81/EC). Ova povezanost je važna jer u okviru Direktive o industrijskim emisijama za najveće tačkaste izvore emisija u zrak moraju biti postavljena stroga ograničenja emisija. Svaka granična emisija koja je dozvoljena mora biti takva da obezbjedi da su dostignuti standardi kvaliteta zraka postavljeni u CAFE direktivi i da su takođe dostignute kvote za NOx i SO₂ iz Direktive o nacionalnim kvotama emisija.

Zagađenost zraka u nekoliko gradova u BiH je visoka naročito u toku zimskih mjeseci. Najveći uzrok tome je korištenje uglja i ogrjevnog drveta u kućnim ložištima, a u industrijskim centrima dodatni uzrok su emisije iz industrijskih postrojenja.Gradovi u BiH se suočavaju s visokim ambijentalnim koncentracijama po zdravlje štetnih sitnih čestica koje zagađuju zrak. Činjenice koje pokazuju nivo kvaliteta zraka na području BiH su da tri grada (Sarajevo; Tuzla, Zenica) na području FBiH su među najzagađenijim gradovima u Europi.

Mediji u BiH ukazuju na nezadovoljstvo sveopće javnosti zbog postojeće zagađenosti zraka, zbog čega su u više gradova održani protesti građana. Poseban segment nezadovoljstva jeste i nedostatak lako dostupnih zvaničnih informacija o kvalitetu zraka, uticaju zagađenog zraka na zdravlje, kao i mjerama koje poduzimaju nadležne institucije kako bi se tokom cijele godine osigurao zadovoljavajući kvalitet zraka.

U FBiH monitoring kvaliteta zraka obavlja veći broj operatera u okviru Federalne mreže stanica (kojom upravlja Federalni hidrometeorološki zavod) i lokalnih mreža stanicana nivou kantona i općina. Mjerenje koncentracije sumpor dioksida u zraku se u 2019. vršilo na ukupno 20 stanica.Prema rezultatima mjerenja u 2019. godini, koncentracije sumpor dioksida u Zenici, Živinicama su iznad propisanih graničnih vrijednosti na godišnjem, dnevnom i satnom nivou. Srednje godišnje koncentracije sumpodioksida na mjernim mjestima Zenica Centar, Zenica Radakovo, Zenica Tetovo, Zenica Vranduk i Živinice prelazi dozvoljenju graničnu vrijednost od 50 μg/m3.

Mjerenje koncentracije azotnog dioksida u zraku se u 2019. vršilo na ukupno 17 stanica u FBiH. Granična vrijednost srednje godišnje koncentracije azotnog dioksida nije prekoračena niti na jednom mjernom mjestu. Srednje godišnje koncentracije na svim mjernim mjestima su bile ispod granične vrijednosti od 40 μg/m3. Broj prekoračenja dnevne granične koncentracije NO2 (>85 μg/m3) je relativno nizak i uglavnom u Sarajevu.

Mjerenje koncentracije prizemnog ozona u zraku se u 2019. vršilo na ukupno 18 stanica u FBiH. Broj dozvoljenih prekoračenja je dostignut na stanicama Zenica Centar, Tetovo, Kakanj Doboj, Sarajevo Bjelave i Jajce. Dakle, uglavnom je riječ o stanicama koje se nalaze na nadmorskim visinama iznad 300 metara i blago povišene iznad grada odnosno izvora emisije prekursora ozona.

Mjerenje koncentracije lebdećih čestica u zraku se u 2019. vršilo na ukupno 18 stanica u FBiH koje su dostavile podatke u FHMZ. Lebdeće čestice PM 10 su mjerene na 14 mjernih mjesta. Lebdeće čestice PM 2.5 su mjerene na 7 mjernih mjesta. Na tri stanice su istovremeno mjerene čestice i jednog i drugog navedenog promjera.

Koncentracije lebdećih čestica se mjere na svim mjernim mjestima u FBiH koje dostavljaju podatke u FHMZ. Na 14 stanica se mjeri PM10, a PM2.5 čestice na 7 stanica. Granična vrijednost srednje godišnje koncentracije lebdećih čestica PM10 (40 μg/m3) je prekoračena na svim stanicama osim Doboj Kakanj i Jajce. Granična vrijednost srednje godišnje koncentracije lebdećih čestica PM2.5 (25 μg/m3) je prekoračena na stanicama Tuzla Skver i Lukavac.

Ugljenmonoksid se mjeri na 12 stanica u FBiH. Srednje godišnje koncentracije su daleko ispod propisanih graničnih vrijednosti (>3 mg/m3), a prekoračenja satnih i osmosatnih prosjeka nisu zabilježena u 2019. godini. Ugljen monoksid vrlo rijetko narušava kvalitet zraka u FBIH i koncentracije ostaju u okviru zakonski propisanih vrijednosti (Bijedić et al. 2020)

U 2019. godini počela je sa radom automatska stanica u Visokom. Ova stanica, smještena u blizini gimnazije u središtu grada je opremljena i uređajem za praćenje sumpor vodika (H2S) zbog specifičnih emisija iz obližnje postrojenja za obradu kože. Ovo je prva stanica u FBiH koja mjeri koncentracije ove materije.Prva mjerenja su pokazala redovno prekoračivanje graničnih, dnevnih i satnih vrijednosti koncentracije ovog polutanta. Dnevna granična vrijednost iznosi 5, a satna 7 ug/m3. Devet puta su mjerne koncentracije iznad 150 μg/m3.

Praćenje kvaliteta zraka u Republici Srpskoj u okviru svojih nadležnosti, vrši republička upravna organizacija nadležna za hidrološke i meteorološke poslove iovlaštena pravna lica.Kontinuirana mjerenja i praćenje kvaliteta zraka u RS-u 2018. godini su izvedeni u nekoliko gradova i opština u RS, u Banja Luci, Prijedoru, Bijeljini, Brodu, Ugljeviku i Gackom. U Banjaluci su mjerenja izvršena na tri gradske lokacije, u Boriku, Paprikovcu i Centru, koji su u nadležnosti Gradske uprave grada Banja Luka i formiraju lokalnu mrežu mjernih mjesta. U Bijeljini su mjerenja izvršena na dva mjerenja mjesta, Centar grada i Toplane, koji su pod nadležnošću Grada Bijeljina i čine lokalnu mrežu mjernih tačaka. U Brodu, Ugljeviku, Prijedoru i Gacku mjerenja su izvršena na lokaciji i dio su republičke mreže mjernih mjesta.

Granica sumpor dioksida i tolerancija za kalendarsku godinu je 50 μg/m3, i nije prekoračena u 2018. godini na bilo kojem mjestu mjerenja. Dnevne granične i dopuštene vrijednosti za koncentracije sumpornog dioksida iznose 125 μg/m3, (ne smije se prekoračiti više od 3 puta u jednoj kalendarskoj godini) prekoračene su u Bijeljini kod mjernog centra Toplana 3 puta i u Ugljeviku 1 put na mjernom

mjestu krug T.E. Ugljevik, u toku kalendarske 2018. godine.

Granična vrijednost za azotni dioksid za kalendarsku godinu iznosi 40 μg/m3. U 2018. godini. U Bijeljini je prekoračena granična vrijednost za azotni dioksid za kalendarsku godinu na mjernom mjestu Toplana,koja iznosi 69 μg/m3.Prema podacima za 2018. godinu satna koncentracija azot-dioksida čija granična vrijednost prema Uredbi o vrijednostima kvaliteta vazduha (Vlada Republike Srpske 2012) iznosi150 μg/m3 (ne smije se prekoračiti više od 18 puta u jednoj kalendarskoj godini) prekoračena je u Ugljeviku na mjernom mjestu krug T.E. Ugljevik 11 puta.

U 2018. godini granična vrijednost suspendovanih čestica za kalendarsku godinu prekoračena je u Brodu na mjernom mjestu Rafinerija nafte Brod a.d. koja iznosi 58 μg/m3, u Prijedoru na mjernom mjestu krug meteorološke stanice koja iznosi 46 μg/m3 i u Bijeljini na mjernom mjestu Toplana koja iznosi 42 μg/m3. Prekoračenje dnevne granične vrijednosti suspendiranih čestica je 50 μg/m3 (ne smije se prekoračiti više od 35 puta u jednoj kalendarskoj godini). U toku 2018. godine. prekoračenje je zabilježeno u Brodu na mjernom mjestu Rafinerije nafte Brod a.d. 171 puta, u Banja Luci na mjernom mjestu Paprikovac 4 puta, na mjernom mjestu Centar grada 5 puta, na mjernom mjestu Borik 2 puta; u Prijedoru na mjernom mjestu krug meteorološke stanice 49 puta; u Gacku na mjernom mjestu krug O.Š. Sveti Sava 16 puta; u Ugljeviku na mjernom mjestu krug T.E. Ugljevik 30 puta i u Bijeljini na mjernom mjestu Centar grada 32 puta i na mjernom mjestu Toplana 89 puta.

Granična vrijednost suspendovanih čestica PM2.5 za kalendarsku godinu iznosi 25 μg/m3 i prekoračena je u Brodu na mjernom mjestu Rafinerija nafte Brod a.d. koja iznosi 35 μg/m3, u Prijedoru na mjernom mjestu krug meteorološke stanice koja iznosi 38 μg/m3 i u Bijeljini na mjernom mjestu Topola koja iznosi 28 μg/m3 u 2018. godini.

Analizom koncentracija ugljen monoksida na godišnjem nivou utvrđeno je da nije prekoračena ni granična ni tolerantna vrijednost koja prema Uredbi o vrijednostima kvaliteta vazduha (Vlada Republike Srpske 2012) iznosi 3 mg/m³ .

Analizirajući prikupljene podatke rezultata mjerenja koncentracija prizemnog ozona za Gradove Banja Luka, Prijedor i Bijeljina i Opštinu Brod, gdje su i vršena mjerenja u toku 2018. godine, može se zaključiti da je tokom 2018. godine bilo prekoračenja maksimalne dnevne osmosatne srednje vrijednosti na godišnjem nivou u Prijedoru na mjernom mjestu krug meteorološke stanice 32 dana (Radić et al. 2020).

Maksimalna dozvoljena vrijednost čađi za kalendarsku godinu iznosi 50 μg/m3 i prekoračena je u Bijeljini na mjernom mjestu Toplana koja iznosi 52 μg/m3 u 2018. godini.

Maksimalna dozvoljena koncentracija vodonik sulfida za jedan dan prema Uredbi o vrijednostima kvaliteta vazduha (Službeni glasnik RS br. 124/12 2012)iznosi 150 μg/m3 i nije prekoračena ni na jednom mjernom mjestu u toku 2018. godine gdje su vršena mjerenja, takođerokom 2018. godine, godišnja graničnavrijednost za benzen iznosi 5 μg/m3 i nije prekoračena ni na jednommjernom mjestu gdje su vršena mjerenja (Radić et al. 2019).

U Brčko distriktu mobilna stanica za praćenje kvaliteta zraka postavljena je na lokaciji Bezcarinska zona-parking prostor JP komunalno Brčko i započela je sa radom 11.07.2008. godine. Mobilna stanica je opremljena analizatorima i meteorološkim analizatorima za mjerenje polutanata u zraku (sumpor dioksida, azotni oksidi, ugljik monoksid i prašina) kao i meteoroloških parametara (temperatura zraka, vlažnost zraka, sunčevo zračenje, pravac i smjer vjetra). Na osnovu prikupljenih podataka o kvalitetu zraka na lokaciji u Eš naselju pored i osnovne škole u Brčkom za period mjerenja od 01.05. do 31.05.2019. godine podaci o mjerenjima sumpornog dioksida nisu dostupni iz razloga što analizator za sumpor dioksid nije bio u funkciji u navedenom periodu mjerenja. Rezultati mjerenja azot dioksida pokazuju da je izmjerena najviša satna vrijednost od 65,95 μg/m3, dok je prosječna najviša 24-satna vrijednost od 21,47 μg/m3, što znači da vrijednosti nisu prekoračene u posmatranom periodu mjerenja. Rezultati mjerenja ozona pokazuju da je izmjerena prosječna najviša satna vrijednost od 56,96 μg/m3, dok prosječna najviša 8-satna vrijednost iznosi 45,40 μg/m3, stoga granične vrijednosti nisu prekoračene u posmatranom periodu mjerenja. Rezultati dostupnih mjerenja lebdećih čestica PM10 pokazuju da je dva puta došlo do prekoračenja 24-satne granične vrijednosti, kada je izmjerena najviša prosječna 24-satna vrijednost od 55,51 μg/m3. Rezultati mjerenja ugljik monoksida pokazuju najvišu prosječnu 8-satnu vrijednost od 510,0 μg/m3.

Institucionalni i okvir politike za upravljanje kvalitetom zraka u BiH se karakterišu postojanjem različitih zakonskih i planskih instrumenta po nivoima nadležnosti.

Na nivou BiH nisu usvojeni propisi koji se odnose na kvalitet ambijentalnog zraka, emisije u zrak, izrade inventara emisija GHG s obzirom da je ovaj segment u isključivoj nadležnosti entiteta. U oblasti električne energije djelimično su transponirani zahtjevi trećeg energetskog paketa, za razliku od sektora prirodnog gasa.

Od legislative na nivou BiH koje se tiču predmetnih oblasti postoje sljedeće odluke Vijeća ministara:

• Odluka o kvalitetu tečnih naftnih goriva (“Službеni glаsnik BiH”, br. 27/02, 28/04, 16/05, 14/06, 22/07, 101/08, 71/09, 58/10 i 73/10) i
• Odluka o uslovima i načinu provođenja Montrealskog protokola i postepenog isključivanja iz upotrebe supstanci koje oštećuju ozonski omotač (“Službeni glasnik BiH“, br. 36/07 i 67/15).

Entitetski zakoni o zaštiti okoliša obavezuju ministarstva nadležna za okoliš da održavaju registar postrojenja i zagađivača zraka. Prema ovim zakonima, operateri postrojenja, za koje je izdata okolinska dozvola, moraju redovno obavještavati nadležno ministarstvo o rezultatima praćenja emisija u zrak, što je detaljno navedeno u dozvoli za svako konkretno postrojenje. Nadalje, u oba entitetska zakona o zaštiti zraka, propisano je da se mora održavati katastar/spisak i registar podataka o izvorima emisija u zrak, operatorima i emitovanim zagađujućim materijama. Oba entitetska zakona o zaštiti zraka također propisuju da svi operatori stacionarnih izvora koji potpadaju pod obavezu traženja okolinske dozvole (u RS ova dozvola se naziva ekološka dozvola) imaju obavezu izvještavati nadležne organe o emisijama u zrak na godišnjoj osnovi.