Civilno društvo

Civilno društvo su organizovani građani koji svojim djelovanjem i akcijama nastoje da u svoju zajednicu (mjesto, grad, općinu, državu) unesu kvalitatvnu promjenu koja je od opšteg zajedničkog interesa za građane i građanke. Organizacije civilnog društva predstavljaju jedan od mehanizama nadzora nad radom institucija a u cilju ostvarenja zajedničkog interesa vlasti i građana – unapređenja društva u svim oblastima. 

Organizacije civilnog društva su dobrovoljni oblici organizovanja građana koji nastaju privatnim ili pravnim dokumentom (Odlukom o osnivanju), čiji je cilj zaštita interesa određene grupe građana ili društva u cjelini i koje nisu dio strukture vlasti. 

U organizacije civilnog društva spadaju:

Udruženja građana 
Fondacije
Sindikati
Strukovna udruženja
Vjerske organizacije
Vijeća nacionalnih manjina
Političke partije
Sportska udruženja
Neformalne grupe

Postojanje snažnog civilnog društva omogućava slobodu udruživanja građana bez nadzora države nad njihovim aktivnostima. Kao polje političkog djelovanja u zajednici (državi, općini, gradu…), civilno društvo predstavlja oblast dobrovoljne i autonomne akcije samoorganizovanih građana ili njihovih registrovanih udruženja, koji kroz svoje aktivnosti nastoje da unesu kvalitativnu promjenu u društveni i politički život.

Civilno društvo predstavlja političku snagu koja djeluje van institucija sistema ali sa jasnim ciljem da utiče na javne politike i u smjeru veće transparentnosti, odgovornosti i otvorenosti sistema prema građanima.

Civilno je društvo vrsta društvene akcije koja zauzima prostor između države, ekonomije i privatne sfere. Složeno značenje i složena upotreba pojma proizlazi iz mnogih uloga organizacija civilnog društva u društvenom životu od kojih su neke od najznačajnijih:

  1. razvijanje kulture građanskog aktivizma i učešća u društvnim i javnim politikama;
  2. vršenje pritiska na institucije u cilju zastupanja interesa različitih grupa;
  3. razvijanje dobročinstva, filantropskih vrijednosti i principa kroz aktivnosti udruženja i drugih organizacija civilnog društva u radu sa marginalizovanim društvenim grupama.

Broj registrovanih organizacija, njihova aktivna uloga u procesu izrade javnih politika i uticaj na strukture vlasti direktno su povezane sa stepenom demokratizacije u društvu i nivoom transparentnosti institucija sistema. 

Organizacije civilnog društva koje se bave zaštitom okoliša u Bosni i Hercegovini možete pronaći u Registru organizacija civilnog društva.